…Nakon što su 1502. godine dobili posjede u Hrvatskom zagorju, Rattkayi ubrzo započinju gradnju svog sjedišta. Prvo grade reprezentativni, po svim svojim značajkama još uvijek kasnogotički palas. To je dvokatna zgrada, čija su pročelja rastvorena dvodijelnim i trodijelnim češkim prozorima. Uglovi pročelja naglašeni su sivo i crveno oslikanim ugaonim kvadrima, a istim su bojama oslikani kutovi uz pomolac južnog pročelja, kao i završni vijenac ispod krovne strehe. Ulazu na prvome katu, pristupa se na tada uobičajen način, drvenim stubama prislonjenim uz pročelje, ili preko pomičnog mosta s drvenog trijema prislonjenog uz obrambeni zid. U prizemlju je vinski podrum, a stanovanje je na prvom i drugom katu. Palas je okružen obrambenim zidom. Kasnije se čitava jezgra osigurava s četiri okrugle kule, a nakon toga gradi se i vanjski obrambeni prsten s ulaznom kulom, pojačan sa zapadno smještenom peterokutnom bastionskom kulom.
Jenjavanjem turske opasnosti i nastupom znatno mirnijeg razdoblja početkom 17. st., renesansni kaštel i unutar njega kasnogotički palas postupno se dograđuju i pregrađuju kako bi zadovoljili zahtjeve novog vremena. Drvene trijemove prislonjene s unutarnje strane obrambenih zidova i kula postupno zamjenjuju zidani, s toskanskim stupovima. Katovi kula rastvaraju se većim prozorima i prigrađuju im se reprezentativni pomolci, čime se prilagođavaju novim potrebama za stambenim prostorima. Iz istih razloga nekadašnja se žitnica na trećem katu palasa pregrađuje i unutar nje uređuje ugodan stambeni prostor. Uz još neke manje promijene, pročelje palasa oslikano je nizovima gusto raspoređenih stupova. Razumljivo je da drveni most kojim se pristupalo prvom katu palasa, zamjenjuje znatno ugodniji postojeći zidani most.
U 19. i 20. st. nije bilo značajnijih zahvata na burgu.
U početku devedesetih godina 20. st. Ministarstvo kulture financira sustavna arheološka i konzervatorska istraživanja, kao i zaštitne radove, s ciljem da se sve strukture Velikog Tabora građevinski saniraju i primjereno prezentiraju, a njegovi prostori dobiju odgovarajući namjenu, koja mora biti sukladna njegovim spomeničkim značajkama. Kao najpovoljniji budući sadržaj ocijenjen je muzejski, u kojem bi Veliki Tabor bio i glavni izložak. U tijeku je izrada projekta prezentacije s namjenom pojedinih prostora i izrada muzeološke koncepcije, koju zajedno rade Hrvatski restauratorski zavod, Konzervatorski odjel u Zagrebu i Muzeji Hrvatskog zagorja, a koji će se temeljiti na suvremenim konzervatorskim i muzeološkim načelima.
Drago Miletić