Izložba pod nazivom « Iz čuvaonice darovanih umjetnina.» sažima dvanaestogodišnji rad Galerije grada Krapine, ali i tridesetogodišnju galerijsku djelatnost u gradu  predstavljajući ju djelima iz fundusa Galerije. 

Galerija grada Krapine njeguje i otkriva zavičajnu kulturnu baštinu. Podsjeća na poznato, pronalazi zaboravljeno,  širi spoznaju o zavičajnim vezama poznatih ljudi, te  proširuje krugove suradnika i ljubitelja ovog lijepog drevnog grada kroz likovnu umjetnost.
Od osnutka 5. 9. 1993. godine Galerija grada Krapina sustavno priređuje izložbe. Donacijama i ponekim otkupom Galerija stvara fundus djela koja postaju temelj zavičajnog muzeja suvremene umjetnosti. Stjecanje gradskog bogatstva u umjetničkim djelima često je neprocjenjive vrijednosti. U njemu je sadržano njegovanje kulture i zadovoljenje potreba stanovnika, ali i mnogo šire, stvaranje i posjedovanje umjetničkih zbirki. Djelovanje Galerije grada Krapine upravo je usmjereno k cilju očuvanja, osvještavanja, te stvaranja identiteta Krapine sa pozicija suvremene likovne umjetnosti.

Izložba obuhvaća gotovo 50 imena likovnih umjetnika. Možemo ih razvrstati prema zavičajnoj pripadnosti, stilovima, vrstama djela ili prema generacijama umjetnika.
Najveći ponos Galerije grada je posjedovanje znatnog broja djela Krapinčana Ernesta Tomaševića, predstavnika hrvatske moderne. Rođen je 12. siječnja 1897. u Krapini. Završio je graditeljsku školu 1916., a 1918. godine upisao je u Zagrebu Višu školu za umjetnost i umjetnički obrt. Diplomirao je 1921. kod profesora Ljube Babića, te krajem iste godine otišao na usavršavanje u Berlin, najznačajniji europski centar primijenjene umjetnosti, odnosno dizajna. Godine 1923, po povratku u Zagreb otvorio je s Otom Postružnikom privatnu slikarsku školu, koja je djelovala do 1930. godine. S Postružnikom je dijelio slične poglede na modernu umjetnost.

Na izložbi je 10-tak djela Ernesta Tomaševića rađenih u tehnici ulja, litografiji, akvarelu i ugljenu. Nastala su u razdoblju od 1920. do poslije II svjetskog rata. Ernest Tomašević umro je u Zagrebu 1980. ovjenčan nagradom "Vladimir Nazor" za životno djelo.
Oton Postružnik, rođen u Mariboru 1900. Bukovčev i Babićev đak, predstavljen je na izložbi jednim kasnijih radom iz 1972., uljem na platnu «Svitanje».

Zagorac po zavičaju Mirko Rački (Novi Marof 1879.- 1982. Split ) također je zastupljen na ovoj izložbi. Đak Vlahe Bukovca na Akademiji u Pragu, Mirko Rački bio je vrstan ilustrator. Galerija posjeduje njegove ilustracije Danteovog pakla iz 1907. godine i akvarel poznate legende o Čehu, Lehu, Mehu i sestri Vilini.

Na izložbi je i veliki majstor slikanih figura Varaždinac Ivo Režek
( Varaždin 22.5. 1898. - 2.9.1979. Zagreb). Ivo Režek bio je dugogodišnji suradnik satiričkog lista "Koprive" u kojima je objavljivao svoje satiričko-humorističke crteže, a ovdje je predstavljen akvarelom pod nazivom "Pajceki" .

Jedna od najjačih kiparskih ličnosti Ksenija Kantoci, rođena u Trebinju 1909. godine koja je plodno stvarala gotovo do posljednjih dana (6.9. 1995.) potječe iz razgranate zagorske obitelji iz Pregrade. Galerija posjeduje njezinog gipsanog "Jahača" prema kojem je rađena skulptura u drvu velikog formata koja se nalazi u parku skulptura «Forma prima» na Josipovcu, kao i skulptura «Čekanje» kipara Ivana Sabolića (Peteranac 24.8.1921.-25.6.1986.Zagreb). Tu je i rad još jednog učesnika kiparskog simpozija, kipara Želimira Janeša rođenog 1916. u Sisku, koji je specijalku nakon ALU završio kod Ivana Meštrovića i Antuna Augustinčića, a radio je i kao suradnik u Majstorskoj radionici Frane Kršinića. Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za sitnu plastiku..

 Vjekoslav Rukljač (Poznanovac 9.3.1916.- 24.4. 1997. Zagreb), predstavljen je sa dvije skulpture u bronci, (Galerija posjeduje 15 njegovih gipsanih skulptura većeg formata za koje se nada da će ih s vremenom odliti u broncu kako bi se sačuvale za budućnost).
Kipar Ferdo Ladika (rođen 17.4.1914. u Stražnjevcu kraj Varaždina) bio je đak Kršinića i Frangeša Mihanovića, a istakao se scenografskim radom u varaždinskom kazalištu. Na izložbi je predstavljen uljanom slikom "Drava".

Ivo Šebalj, Tartaglin đak, rođen 5.6. 1912. u Zagrebu, zastupljen je poznijim djelom «Paris» iz 1992. godine, a Raul Goldoni  veliki majstor oblikovanja (Split 27.1. 1919. - 24.3. 1983. Zagreb) grafikom.

Prihvaćajući individualnost i različitost kao princip suvremene umjetnosti Galerija otkupljuje i prihvaća djela različitih profila. Na izložbi je i rad Aleksandra Srneca (Zagreb, 30. 7. 1924.) jednog od osnivača grupe «Exat 51"» koja se smatra ishodištem novog promišljanja zadataka i smisla umjetnosti u odnosu na promijenjene potrebe društva. Srnec je eksperimentirao s pokretnim skulpturama i luminoplastikom i tu je ostvario vidne rezultate. Sudjelovao je i u Međunarodnom simpoziju kipara «Forma prima» u Krapini.

Međunarodni kiparski simpozij "Forma prima" donio je znatnu svježinu u likovnom životu Krapine. Jedan od izuzetno zanimljivih umjetnika koji je također sudjelovao u "Formi primi" je Zvonimir Lončarić zastupljen na ovoj izložbi grafikom pod nazivom «Ptica»

Među autorima zastupljenim u fundusu Galerije grada Krapina, čiji rukopisi, poput Lončarićevog, kao da izviru iz narodne mudrosti, jer neobično skladno i originalno ugrađuju prošlost u suvremene oblike je Ivan Lovrenčić iz Sv. Križa Začretja (28.12. 1917. – Zagreb 2003.), umjetnik i ilustrator ovjenčan nagradom "Vladimir Nazor" za životno djelo, te  Ivan Antolčić (rođen 15. svibnja 1928. u Komarevu), jedan od najvećih dječjih ilustratora poslijeratnog razdoblja, predstavljen je grafikom "Kozorog".  
"Forma prima" koja je bila okupljalište značajnih kipara dovela je u Krapinu i u galerijski fundus indirektno djela Zlatka Zlatića (12.8. 1933. Zagreb), Veru Dajht Kralj (Zagreb, 11.12. 1928.), Josipa Diminića (Sv. Lovreč 17.6. 1937), suosnivača i voditelja Mediteranskog kiparskog simpozija u Dubrovi kod Labina, Izvora Oreba (Vela Luka 1946.) koji zadivljuje i svojim slikarskim radom. U"Formi prima"sudjelovao je i kipar Kuzma Kovačić (Hvar, 6.6. 1952.) autor spomenika "Oltar domovine na Medvedgradu 1993.-94., hrvatskih kovanica 1993., te dukata 1994. godine.  Među ovim značajnim kiparima je i Ivan Lesiak (Luka 5.10. 1929.), majstor reljefa i crteža,  koji u širem smislu zavičajno pripada ovom kraju. Na izložbi je zastupljen reljefom «Kupalište» iz 1959. godine i slikom u kombiniranoj tehnici «Skidanje s križa». U tom kontekstu su zastupljeni i slikari Zorislav Drempetić Hrčić (Donja Stubica 1934.), Jure Labaš (Oroslavlje 22. 10. 1935.), Rudolf Labaš (Stari Golubovac 31. 8. 1941.), Tihomir Lončar (Vinagora 11. 10. 1953.) i Darko Bakliža (26. 9. 1958.), te Neven Šimić (Zagreb 7.7. 1968.).

Među autorima koji su ušli u fundus Galerije uljanim slikama na platnu, kartonu ili staklu su  Senjanin Ivo Radošević, slikarice osobitog senzibiliteta Đurđena Zaluški Haramija, Zorica Turkalj, Marta Makanec, te slikari Nenad Opačić, Duško Šibl, Zlatan Kovač i Vasilije Josip Jordan. Grafički listovi pripadaju također uglednim imenima poput Nives Kavurić Kurtović, Ivana Kuduza.  Kao što je autorima i djelima pokriveno cijelo dvadeseto stoljeće tako su i teme različite, od krapinskih veduta do religioznih poput emajliranog rada "Isus"  Zlatka Čulara, "Kapele" Alema Korkuta ili "Uskrsnuća Lazara" Josipa Botterija Dinija. Galerija posjeduje djela dviju značajnih hrvatskih keramičarki Ljerke Njerš i Zlate Radej, kao i aplicirani crtež u kristalnom staklu umjetnice Hede Rušec iz Varaždina. Ovime nije iscrpljen popis galerijskih djela i njihovih autora. Ne možemo preskočiti ni Antuna Borisa Švaljeka, rođenog 10. lipnja 1951. u Zagrebu koji u svoj rad unosi mnogo duhovitosti i topline i generacijski bliskog Vatroslava Kuliša (7.3.1951.) temperamentnog koloristu, koji se pored slikarstva bavi grafičkim dizajnom i scenografijom. Ovom izložbom obuhvaćena su i djela mlađih umjetnika (Mirjana Drempetić Hanžić, Gordana Kovačić, Valentina Šuljić, Koraljka Kovač) kao i druga djela koja nisu ovdje spomenuta, ali to nisu sva kojima galerija raspolaže. Izložba je postavljena kako bi se stvorio uvid u korisnost donacija i otkupa, te pokazala krajnja reprezentativnost djela.