Dragutin Kiš rođen je 18. listopada 1924. godine u Našicama. Osnovnu je školu završio u Kloštru Podravskom 1934. godine, a gimnaziju u Požegi. Diplomirao je 1955. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1956. do 1987. godine radio je u Urbanističkom institutu Hrvatske u Zagrebu. 1959. godine postao je voditelj «Centra za pejzaž». U tom svojstvu obradio je niz programa, studija i projekta za tipologiju krajolika, uređenje pejzaža, prirodnog okoliša i javnih parkovnih površina. Specijalizirao se za uređenje gradova u tropskoj zoni (Urbanistički plan Conakry, Vojno pomorska baza Homs u Libiji, uređenje centra Colomba, Sri Lanka i dr.).

«Akvarelom Dragutin Kiš dočarava zamišljene parkove, s kojima je stekao međunarodni ugled. Akvarel je Kišu oduvijek i ona iracionalna potreba, tajanstvena sila koja ga tjera da po najvećem suncu odlazi na svoje omiljene lokacije, sjedi i slika čudesnu mijenu svjetla i tame, vodenim bojama kojima pretvara uzbuđenje pogleda u brodice, jarbole, jedra, u kamenom čipkom optočene vinograde, u grmlje kakve tihe vale, kašete sa smokvama, kupačice…u slike.

Nekoliko motiva su mu posebno prirasli za srce: pored primoštenskih vinograda, zadarsku je marinu slikao Kiš nebrojeno puta tijekom pedeset godina njegovih boravaka u zadarskom kraju. Mnoge pitome ljepote danas su betonirane obale novoniknulih apartmana, a postoje jedino još na Kišovim akvarelima kao drhtaj travke, kao sjena iscrtana tankim tušem, kao razlivena boja toplog ljetnog dana. Akvarelist-pjesnik svoga kraja tako je postao i akvarelist-dokumentarist, što više povjesničar-romantičar koji zapisuje osjećaje, akvarelira  impulse vlastita tijela u radosti gledanja suncem obasjanih dana.

Dragutin Kiš svestrani je umjetnik jednako kao i veliki borac za stvaranje i očuvanje kultiviranog i kreiranog krajobraza.
U kombinaciji Don Kihota i samuraja, kako se sam opisuje dok se izborava za ugrožene vrijednosti vlastite struke, Dragutin Kiš slikar i krajobrazni arhitekta, vječno mladog srca, ostvario je uz značajna parkovna djela i zavidan slikarski opus», napisala je likovna kritičarka Branka Hlevnjak u predgovoru kataloga za krapinsku izložbu.