Dobra zemlja

"Nisam mislio pisati politički roman, niti zastupati neku ideologiju, osim one koju sam već iznio u ranije objavljenom romanu "Bijelo prijestolje", a to su dobrota, praštanje, moralna načela, domoljublje, vjera... Međutim, na ovim našim nemirnim prostorima i još u burnim vremenima, gdje opstanak znači i borbu za samoodržanje, teško je izdvojiti život pojedinca iz povijesnih tokova. Isto tako teško je vrednovati tek minula događanja dok još nisu istine provjerene. Jedino je jasno da taj narod pati, doživljava nepravde, uništenja i progone.

Sudbina mi je odredila da budem svjedokom mnogih sudbonosnih događanja za hrvatski narod, a opet mi neda da govorim ono što znam. Ja sam zatočenik jednog očajno teškog vremena, ucijenjen šutnjom radi mojih najmilijih."
                                                                                           Josip Cvrtila

Josip Cvrtila rodio se 8. ožujka 1896. u Jastrebarskom od oca Andrije (Donje Jesenje) i majke Marije, rođene Markeš. Iz Jastrebarskog, gdje otac radi kao namještenik Kotarskog suda, obitelj seli u Krapinu, u kojoj Josip od 1903. do 1907. pohađa nižu pučku školu. Nakon završetka osnovnog školovanja, od 1907. do 1911. polazi novootvorenu nižu (malu) realnu gimnaziju u Krapini. Daljnju naobrazbu Cvrtila nastavlja u Zagrebu na Muškoj učiteljskoj školi koju završava 1915. godine. Slijedeće godine učiteljevanja po osnovnim školama u Krušljevu selu (Oroslavje, 1914.), Šartovcu (Kutina, 1915.-1923.), Cagincu (Ivanić-Grad, 1923.-1927.), Bjelovaru (1927.-1936.) i Z a g r e b u (1937.-1945.), 6. svibnja 1945. napušta Zagreb i nakon dvoipolgodišnjeg boravka u izbjegličkom logoru Fermo kraj Ancone, 26. studenog 1947. odlazi u Južnu Ameriku (Argentina). Umire u Buenos Airesu 27. listopada 1966. Kosti mu još uvijek počivaju u toj dalekoj zemlji dok je njegova rukopisna ostavština nedavno prispjela u domovinu i nalazi se u posjedu pišćeve kćerke prof. Katarine Čokolić koja je i roman Dobra zemlja pripremila za objavljivanje. Plodan i raznovrstan književni rad Josipa Cvrtile najvećim je svojim dijelom posvećen mladeži, a obuhvaća pjesme, priče, pripovijesti, roman i igrokaze. U tridesetak godina stvaranja, od prvih tiskanih radova u listu "Pobratim" 1912. do zadnje knjige pjesama i priče iz 1944., objavio je desetak naslova, od kojih su neki doživjeli više izdanja i ubrajaju se u sam vrh hrvatske dječje književnosti.

To su:
Ivanjska noć (1922.), Tri dječaka (1925.), Mali pelivan i druge priče i pjesme za mladež (1926.), Gradić u dolini i druge pripovijesti (1930.), Bijelo prijestolje (1933.), Kalifov turban i druge pripovijesti (1939.), Seoce za gorom (1940.), Pastirska frulica (1943.)
Osim pripovijesti Gradić u dolini vidljive krapinske tragove imaju i mnoge druge Cvrtiline proze, pa se s pravom može kazati da je Krapina njegovo trajno nadahnuće, a djetinjstvo provedeno u njoj bogat mu izvor tema i motiva.
Ivan Cesarec, "Krapinsko zrcalo" 1/97.
 
Roman Dobra zemlja objavljuje se u Biblioteci Zrcalo Narodnog sveučilišta Krapina, a prihod od prodaje knjige piščeva obitelj plemenitom je gestom namijenila djeci poginulih branitelja Domovinskog rata iz Krapinsko-zagorske županije.
 
Korektor: Ivan Cesarec
Priprema: NARODNO SVEUČILIŠTE KRAPINA
Tisak: SVEUČILIŠNA TISKARA, d.o.o., Zagreb
Naklada: 1000 primjeraka

Cijena 70,00 kuna

[Naslovna] [O nama] [Forma prima] [Galerija grada Krapine] [Kino] [Obrazovanje] [Muzej Lj. Gaja] [Izdavaštvo] [Stari grad Krapina]