|
VISOKA ŠKOLA «HRVATSKO ZAGORJE» KRAPINA
STRUČNI STUDIJI:
INFORMATIKA
PROMETNA LOGISTIKA
EKONOMIJA PODUZETNIŠTVA (planirano od akademske godine 2008./2009.)
Sadržaj:
1. Uvod
2. Povijest i razlozi za pokretanje Veleučilišta
3. Mjesta izvođenja studija
4. Nastava
5. Troškovi studija
6. Garancija završetka studija
7. Stručni studiji
8. Upisne kvote
9. Uvjeti upisa
10. Prijave
11. Razredbeni postupak
12. Upisi
13. Pripreme za razredbeni ispit
14. Školarina1. Uvod
Prema članku 67. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja. Kako ove godine krećemo s izvođenjem samo dva stručna studija (Informatika i Prometna logistika) djelovati ćemo kao Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina, a od slijedeće akademske godine krećemo s trećim stručnim studijem kao Veleučilište. Napominjemo da stručni nazivi i stupnjevi koji se stječu završetkom studija ne ovise o tipu ustanove već isključivo o upisanom stručnom studiju, tako da neće biti nikakovih problema oko preregistracije s više škole na veleučilište.
Zbog navedenog, u daljnjem tekstu će se govoriti o Veleučilištu.
Molimo vas da pažljivo pročitate tekst u nastavku, jer je u njemu objašnjenje onoga po čemu želimo biti prepoznatljivi i po čemu se razlikujemo od sličnih studija u okruženju.
Vidjeti ćete da smo POTPUNO usklađeni sa svim načelima Bolonjske deklaracije, da će studenti tijekom studija skupiti 180 ECTS bodova, što je neophodno da mogu nastaviti prema magisteriju i doktoratu ukoliko žele, da će nastava biti održavana u malim grupama, da imamo prostor i opremu koja je iznad hrvatskog prosjeka, da će SVI nositelji kolegija biti magistri ili doktori znanosti s izborima u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja (predavač, viši predavač, prof. visoke škole, docent ili prof.), da će se SVA nastava održavati u Krapini, da je ugovorom o osnivanju onemogućeno izvlačenje dobiti, već se ona mora uložiti za poboljšanje uvjeta studiranja, da postoji usporedivist sa sličnim ustanovama zapadne Europe tako da postoji i mogućnost razmjene studenata,…
2. Povijest i razlozi za pokretanje Veleučilišta
Krapinsko-zagorska županija smještena je uz samu granicu s Republikom Slovenijom, članicom EU-a, čime postaje i važnim izlaznim vratima Hrvatske u zemlje EU. Površinom je to manja županija, ali je jedno od najgušće naseljenih područja Republike Hrvatske. Iako (velikim dijelom) graniči sa Zagrebačkom županijom , gospodarski najrazvijenijim dijelom Hrvatske, godinama ima izrazito niske stope gospodarskog rasta i sve drastičnije zaostaje u gospodarskim, ali i drugim segmentima života.
Krapinsko-zagorska županija ima (prema posljednjem popisu) 142 432 stanovnika. Postotak ljudi s višom i visokom stručnom spremom daleko je ispod republičkog prosjeka, a da ne govorimo o prosjeku razvijenih europskih zemalja.
Županija godinama školuje ljude za druge razvijene dijelove države, ali i za zemlje Europe i svijeta. Sve se svodi na to da se završi srednja škola u Županiji, a visoko obrazovanje u Zagrebu, Varaždinu ili negdje drugdje u Hrvatskoj, a u zadnje vrijeme sve više i u Sloveniji, a tek se neznatan broj vraća u Zagorje. Takva depopulacija prostora i odljev mozgova onemogućuju razvoj i doprinose daljnjem osiromašenju.
Razvoj gospodarstva Republike Hrvatske, a posebno razvoj njezina sjeverozapadnog dijela kamo pripada i Krapinsko-zagorska županija ovisi o razvoju poduzetništva, prometnoj povezanosti te informatici i računalstvu kao sastavnom dijelu kako gospodarstva tako i društvenih djelatnosti. Danas postoji jaz između potreba malih i srednjih poduzeća i znanja koje daju sveučilišni studijski programi.
Županija i Grad ne mogu graditi strategiju razvoja visokog školstva, a time i gospodarstva, na višim školama i fakultetima čija su sjedišta u drugim županijama.
Moderan pristup razvoju gospodarstva temelji se na društvu znanja i visoko učinkovitom i svrhovitom poslovnom obrazovanju, a Bolonjski proces teži k povezivanju visokog obrazovanja i gospodarstva, osobito na regionalnom nivou. Gospodarski sustav traži stalno usavršavanje, racionalizaciju, kreativnost i inovacije u cilju povećanja učinkovitosti. Iskustva razvijenih zemalja govore o potrebi cjeloživotnog obrazovanja, a otvaranjem veleučilišta kvalitetni bi se programi približili i takvim potencijalnim studentima.
Glavna je svrha stručnih studija Informatika, Prometna logistika i Ekonomija poduzetništva stvaranje kadra potrebnog za uspješno vođenje osnovne djelatnosti u poslovnim organizacijama koje čine jezgru privrednog i društvenog razvoja Krapinsko-zagorske županije.
Obrazovanje polaznika tih stručnih studija (Informatika, Prometna logistika i Ekonomija poduzetništva) utemeljeno je na izučavanju onih disciplina koje su nužne za uspješno vođenje poslovnih organizacija vezanih za logistiku prometa, poduzetništvo i informatičku tehnologiju. Odabir stručnih predmeta, njihov raspored po godinama te opseg izučavanja svake pojedine discipline usklađeni su prvenstveno s projektiranim potrebama polaznika. Temeljne discipline - matematika, statistika, strani jezik, informatika, ekonomija- daju polaznicima opća znanja potrebna u suvremenom poslovanju. Stručni predmeti pokrivaju stručna znanja potrebna za uspješno vođenje poslova struke, ali i specifična znanja potrebna gospodarskom razvoju Županije.
Oko 1600 učenika svake godine završi srednju školu u KZŽ i treba im pružiti mogućnost nastavka školovanja, a time i višu kvalitetu znanja i vještina za djelotvorno obavljanje raznolikih poslova.
Iako sposobnost i interesi postoje, znatan broj njih ne nastavlja obrazovanje zbog materijalnih razloga. Studiranje izvan mjesta boravka stvara prevelike troškove puta, smještaja, hrane. Sustav dodjele studentskih domova ne omogućuje siguran jeftiniji smještaj i hranu .… Određen broj tih mladih ljudi ne može napustiti roditeljski dom jer su neophodni za opstanak domaćinstava, uglavnom na selu, gdje se bave poljoprivredom.
Izrazito nepovoljna struktura stručne spreme, slab razvoj gospodarstva, tradicionalna orijentiranost prema tekstilnoj, drvnoj i drugim granama s jako malim i neredovitim plaćama, natprosječna nezaposlenost, nezainteresiranost gradova i općina da stipendiraju studente za druge, daleko bogatije, krajeve … stvaraju krug bez izlaza. Roditelji nemaju sredstava za školovanje djece izvan mjesta boravka, a bez školovanja nema razvoja i mogućnosti osiguravanja potrebnih sredstava. Otvaranjem Veleučilišta omogućuje se i tim mladim ljudima nastavak školovanja, ali i onima koji tu priliku nisu imali prošlih godina.
Naravno da će kvalitetni programi privukli i dio studenata iz okolnih županija.
Nisu samo materijalna sredstva problem niti su jedini razlog zbog kojeg je tako malo visokoobrazovanih ljudi u Županiji. Studenti koji odlaze na školovanje izvan Županije uglavnom nalaze posao u mjestu studiranja i tamo trajno ostaju. Time Županija gubi najkvalitetnije ljude koji bi trebali biti nositelji razvoja.
Sastav osnivača govori o potrebi otvaranja veleučilišta u Krapini. Tu su, osim Županije i jedinica lokalne uprave, i jaki privredni subjekti koji znaju da bez školovanih sposobnih mladih ljudi nema opstanka na tržištu. Osnivači su spremni stipendirati dio studenata i tako omogućiti najsposobnijima da nastave školovanje unatoč lošoj financijskoj situaciji. Samo Grad Krapina predvidio je novih 30 stipendija po 1000 kuna mjesečno. Dio sredstava koji studenti izdvajaju za školovanje izvan Županije ostao bi u njoj, što bi se opet moglo uložiti u stipendije.
Što se tiče programskog profiliranja Veleučilišta i razvoja drugih studijskih programa, želimo naglasiti da smo za predložena tri stručna studija dobili široku potporu sadašnjih srednjoškolaca, budućih studenata, kao i svih osnivača.
Posebno ističemo da je u raspravi na županijskoj skupštini koju sačinjavaju izabrani predstavnici gotovo svih jedinica lokalne samouprave bilo istaknuto zadovoljstvo izabranim stručnim studijima prilikom prihvaćanja ugovora o osnivanju Veleučilišta. Na tome su posebno inzistirali osnivači iz redova gospodarstva.
Sami stručni studiji daju široku moćnost zaposlenja i potiču vlastite poduzetničke aktivnosti.
Krapinsko-zagorska županija nema direktnog utjecaja na rad drugih stručnih studija što ih sada provode pojedine druge sveučilišne institucije na području Županije.
Smatramo neophodnim voditi brigu o budućnosti obrazovanja u županiji što ćemo otvaranjem Veleučilišta i moći. Jedinice lokalne samouprave će povodom toga povećati financijska sredstva koja izdvajaju za stipendije, jer smatraju da će ulagati u ciljano školovanje i u studente koji će svojim stručnim radom omogućiti razvoj svoga kraja. Iako će školarina biti nešto veća nego na pojedinim «državnim» studijima u Zagrebu ipak će ukupni troškovi školovanja biti puno manji, a stipendije i krediti će omogućiti školovanje i onima koji to bez toga ne bi mogli.
Zbog toga otvaranje novog Veleučilišta nije konkurencija već postojećim studijima, nego jedna mogućnost više mladim ljudima da nastave školovanje. U širokoj raspravi na Županijskoj skupštini prije usvajanja Izmjena i dopuna Ugovora o osnivanju “Veleučilišta Hrvatsko zagorje” u Krapini to je i potvrđeno.
U razvojnom smislu Veleučilište je otvoreno za razvoj drugih studijskih programa. Izmjenom i dopunom ugovora o osnivanju Veleučilišta Županija ima vodeću ulogu u predlaganju i poticanju razvoja drugih stručnih studija u interesu razvoja cjelokupnog područja županije.
Veleučilište bi trebalo biti i centar razvoja. Zbog toga planiramo u kratkom roku zaključiti ugovor o radu s punim radnim vremenom sa što više nastavnog osoblja jer samo stalno zaposleni profesori mogu biti jezgra znanja i nositelji projekata koji će omogućiti razvoj gospodarstva. Puno je stručnjaka koji žive u Županiji, a posao su morali potražiti u Zagrebu. Pokazali su volju da se uključe u rad veleučilišta. To će biti i poticaj da se pohađaju postdiplomski studiji, da se više ulaže u sebe, što će rezultirati većim brojem stručnih školovanih ljudi u Županiji.
Otvaranjem Veleučilišta "Hrvatsko zagorje" u Krapini doći će do unapređenja gospodarskog i socijalnog statusa građana, unapređenja obrazovanja, unapređenja kvalitete življenja i do zadržavanja visokoobrazovnog kadra u Krapinsko-zagorskoj županiji.
3. Mjesta izvođenja studija
a) prostor
Ugovorom o poslovnoj suradnji i najmu prostora s Pučkim otvorenim učilištem te Ugovorom o zakupu poslovnog prostora sa Srednjom školom Krapina osiguran je sav potreban prostor i oprema za rad.
Za početak je osigurano 1660 m2 korisnog prostora koji se sastoji od dvorane amfiteatarskog tipa s 165 i 80 mjesta koje su razdvojene tzv. harmonika vratima, ali se mogu i spojiti tako da odjednom dvorana može primiti 240 ljudi; 18 modernih učionica s po 30-36 mjesta 3 specijalizirane učionica za elektrotehniku i mjerenja (služi i kao kabinet za fiziku), te digitalnu elektroniku i 5 učionice s računalima. Na raspolaganju je i knjižnica te kabineti za nastavnike, jer su direktno vezani s učionicama.
Sav prostor odgovara svim potrebama predloženih studijskih programa.
U slučaju potrebe moći će se koristiti i još dvadesetak modernih učionica s po 30 mjesta, dvije učionice s po 60 mjesta, kabineti za pneumatiku, hidrauliku, senzoriku i dijagnostiku … Ovih dana nabavljena je i nova moderna oprema u vrijednosti od 5 300 000..
U Pučkom otvorenom učilištu na raspolaganju je 7 prostorija ukupne površine oko 260 m2 od kojih je jedna s 30 klupa i 60 stolaca.
Urbanističkim planom uređenja Krapina Nova - zapad u sklopu površina javnih i društvenih djelatnosti predviđena je mogućnost smještaja sadržaja visokoškolske namjene na površini od preko 32 000 m2.
b) oprema
Ugovorom o poslovnoj suradnji i najmu prostora s Pučkim otvorenim učilištem, te Ugovorom o zakupu poslovnih prostorija sa Srednjom školom Krapina osigurana je sva potrebna oprema za rad.
U Srednjoj školi Krapina na raspolaganju su moderne nove učionice s novim namještajem. Svaka učionica je opremljena s TV prijemnikom, video rekorderom, kazetofonom, grafoskopom, laserskim pokazivačem, platnom za projiciranje i stalkom za projektor i pločom. Na raspolaganju je i 5 LCD projektora, a nabaviti će ih se u skoro vrijeme još nekoliko. Studenti će moći koristiti i 5 umreženih informatičkih učionica s preko 80 računala od kojih je većina PENTIUM P4 2,8 GHz ili jače.
MREŽNA OPREMA
Serverski segment 1Gb (24 porta switch)
U učionicama 4x 24 porta 100 Mb
Knjižnica 100 Mb
PRISTUP INTERNETU
Gateway 2x ADSL (1,5 Mb/196 Kb + 512 Kb/128 kB)
Sva računala umrežena i imaju izlaz na Internet
2 servera W 2003 (aplikacijski i domenski)
1 server W 2003 (aplikacijski)
c) ostale pretpostavke za kvalitetan rad veleučilišta
Rad obrazovne institucije, a posebno visokoškolske nije moguć ako studentima i nastavnom osoblju nije omogućen suvremen pristup informacijama, tj. suvremeno opremljena i vođena knjižnica.
I Pučko otvoreno učilište i Srednja škola Krapina imaju knjižnicu i čitaonicu s velikim fondom knjiga, a Ugovorom o poslovnoj suradnji i najmu prostora s Pučkim otvorenim učilištem u članku 2. je rečeno da će se suradnja temeljiti kroz korištenje i obogaćivanje gradske knjižnice Pučkog otvorenog učilišta stručnom literaturom za potrebe Veleučilišta Krapina u čijem će financiranju učestvovati Veleučilište i Grad Krapina.
Danas u Krapini postoji suvremena Gradska knjižnica sa stručnim osobljem, redovitim prilivom najnovije knjižne građe i dobro opremljenim prostorima.
Najstarija knjižnica, (pa time i knjižničarstvo,) u Krapini datira iz 1845. godine kada se pod nazivom «Domorodni dom» osniva ilirska čitaonica, čiji su osnivači bili Nestor Kiepach i Josip Krleža.
Knjižnica je smještena u Zgradi Pučkog otvorenog učilišta. Raspolaže sa površinom cca 800 m˛. Knjižnica je opremljena potpuno novim namještajem, (vrijednosti 600.000,00 kn) informatičkom i tehničkom opremom.( 11 računala, od toga 5 za korisnike, 1 fotokopirni aparat, 6 printera, 1 telefon/faks, 2 TV, 1 videorekorder, 1 DVD player, 2 glazbene linije, 1 scaner)
Posjeduje 25.000 SVEZAKA. Fond je moguće pretraživati putem računala (po autoru, naslovu i svim drugim elementima kataložnog opisa). Knjižnica ima zavičajnu zbirku koja obuhvaća oko 600 jedinica knjižne građe te različitih časopisa, karata, povelja, razglednica, fotografija i drugih dokumenata zavičajnog karaktera
Uz ovu knjižnicu, knjižnica Srednje škole Krapina također je u posljednje tri godine doživjela značajne promjene. Knjižnica se nalazi u središnjem prizemnom prostoru škole i pripada joj 114 m2, podijeljenih u dva prostora: prostor s knjigama u slobodnom pristupu i čitaonički prostor s dvadesetak radnih mjesta, u kojem su smještene zbirke časopisa, referentna zbirka, knjige na stranim jezicima i zaštićena zbirka knjiga. Sva je građa organizirana i smještena prema UDK .
Korisnicima su u knjižnici dostupni i drugi mediji: 3 računala s mogućnošću pretraživanja interneta, TV i video.
Knjižnica je sastavni dio mreže knjižnica povezanih Metel-win programom, te je omogućeno i on-line pretraživanje knjižnog fonda. Primjena novog informatičkog programa osuvremenila je i poboljšala rad u knjižnici, približivši ga suvremenim standardima knjižničnog poslovanja. Knjižni fond sadrži oko 11 000 knjiga, redovito pristiže 20 stručnih i popularno-znanstvenih časopisa.
Knjižnica je uključena u kulturna događanja u školi. Priređuju se različite izložbe i organiziraju se stručne ekskurzije za učenike i profesore: npr. obilazak Nacionalne i sveučilišne knjižnice, posjet značajnim likovnim izložbama.
Školska knjižnica Srednje škole Krapina razvija fondove knjiga i druge građe namijenjene nastavnicima i učenicima gimnazijskih, tehničkih i obrtničkih programa.
U tome vidimo njezinu prednost: polaznicima različitih programa omogućen je pristup bogatijim izvorima informacija. Napominjemo da je tek u zadnje dvije-tri godine Ministarstvo prosvjete, znanosti i sporta izdvojilo namjenska sredstva za nabavu knjižne građe. Time je znatno poboljšan rad školskih knjižnica. Politika nabave postala je uistinu dio stručnog rada knjižničara.
Sigurni smo da će povezivanje Veleučilišta s ovom knjižnicom biti u zajedničku „korist“. Veleučilište, tj. studenti i nastavno osoblje dobiti će mogućnost korištenja suvremene, dobro opremljene i stručno vođene knjižnice, a knjižnica će dobiti mogućnost razvijanja i osuvremenjivanja fondova.
4. Nastava
Za svih 116 predmeta koje se planira izvoditi na Veleučilištu imamo potpisane izjave nastavnika o spremnosti predavanja tih predmeta na VHZK. Izjave su potpisala 72 nastavnika, a svaki je morao priložiti kopiju izbora u znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje baš za to područje rada (predavač, viši predavač, prof. visoke škole, docent ili prof.).
Svi nastavnici su magistri ili doktori znanosti u području u kojem će držati predavanja. Rade, ili su radili na fakultetima, veleučilištima, visokim školama, ali i u privredi. Svaki od njih ima potpisanu izjavu čelnika ustanove u kojoj radi da će mu dozvoliti rad na VHZK.
Posebno smo zadovoljni činjenicom da će jedan dio nastave držati ljudi iz privrede, jer mi smo stručni studij i želimo smanjiti jaz koji trenutno postoji u Hrvatskoj između potreba poduzeća i znanja koje daju znanstveni studiji. Naravno da posjedovanje određenog znanja ne garantira i sposobnost da se to znanje prenese, pa smo stoga inzistirali na potrebi da takovi predavači moraju imati izbore u zvanja koja te sposobnosti jamče.
Planiramo zaposliti jedan dio nastavnog osoblja koje trenutno radi negdje drugdje i imamo potpisano dvadesetak izjava o spremnosti prelaska u radni odnos na VHZK, jedan dio naših stručnjaka ćemo potaknuti da se dodatno obrazuje, napravi izbore u zvanja i uključe se u rad Veleučilišta, a dijelom ćemo se i dalje oslanjati na vanjske stručnjake, što je neophodno da bi stalno bili u toku s novim znanjima i stremljenjima u akademskoj zajednici, ali i privredi.
Nositelji predmeta će biti nastavnici koji nastavu izvode na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, VPŠ Libertas, VPŠ Utilus, PMF-u, Grafičkom fakultetu, Fakultetu kemijskog inžinjerstva, Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, Zdravstvenom veleučilištu, Veleučilištu Vern …, ali i stručnjaci koji su radili na fakultetima ali su sada zaposleni u privredi.
Nastava će se održavati u popodnevnim satima. Predviđeno je vrijeme od 14 do 20 sati, ali će se pokušati većina nastave smjestiti od 15 do 19 sati. Za izvanredne studente je moguće i dio nastave održavati subotom.
5. Troškovi studija
Glavni izvor financiranja će biti školarine koje bi plaćali studenti. Osnivači bi svojim proračunima i financijskim planom kroz stipendiranje i kreditiranje studenata zapravo plaćali školarinu. Grad Krapina će svake godine raspisati po 30 novih studentskih stipendija, a i ostali osnivači će također stipendirati stručne kadrove za svoja područja.
Ugovor o osnivanju "Veleučilišta Hrvatsko zagorje" u Krapini predviđa i pokrivanje svih ostalih rashoda. Članak 15. govori da će u slučaju poslovanja veleučilišta sa gubitkom, gubitak pokrivati osnivači solidarno. Članak 13. kaže da će prema visini učešća sredstava za osnivanje i početak rada Veleučilišta osnivači osigurati jamstvo radi osiguranja nastavka i dovršenja studija za slučaj prestanka rada Veleučilišta ili prestanka izvođenja studija na način koji utvrdi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Kako su osnivači "Veleučilišta Hrvatsko zagorje" u Krapini ujedno i osnivači Pučkog otvorenog učilišta i Srednje škole Krapina ne bi trebalo biti problema oko korištenja prostora i opreme, a i troškovi bi trebali biti minimalni.
Osnovni motiv osnivanja Veleučilišta Hrvatsko zagorje" u Krapini je stvaranje kadra potrebnog za privredni i društveni razvoj Krapinsko-zagorske županije, a ne financijska dobit, pa bi cijena školarine trebala biti dovoljno niska da omogući studiranje većem broju mladih ljudi.
Mogućnost financiranja Veleučilišta iz državnog proračuna predviđena je člankom 35. točkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
6. Garancija završetka studija
U članku 13. Ugovora o osnivanju “Veleučilišta Hrvatsko zagorje u Krapini” stoji da će prema visini učešća sredstava za osnivanje i početak rada Veleučilišta iz čl.12. ovog ugovora osnivači osigurati jamstvo radi osiguranja nastavka i dovršenja studija za slučaj prestanka rada Veleučilišta ili prestanka izvođenja studija na način koji utvrdi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
U članku 15. Ugovora o osnivanju “Veleučilišta Hrvatsko zagorje u Krapini” stoji da će u slučaju poslovanja veleučilišta sa gubitkom, gubitak pokrivati osnivači solidarno.
Uz to smo sklopili i ugovore o suradnji i preuzimanju studenata s “Veleučilišta Hrvatsko zagorje“ Krapina u slučaju da ono ne može nastaviti s radom, te potpisali izjava o prihvaćanju uplate u Fond za jamstvo kontinuiteta studija.
Ili kraće, bez obzira na bilo kakove moguće probleme studenti će moći završiti započeti studij. Ovdje je možda interesantno za napomenuti da još niti jedno privatno učilište nije prestalo s radom, a s obzirom na sastav osnivača to neće biti moguće ni kod nas. No, kako ljudi vole dodatne garancije, mi smo se pobrinuli i za njih.
7. Stručni studiji
a) INFORMATIKA
a1) Povijest i razlozi za pokretanje studija
Strategija informatizacije Hrvatske stožerni je dio cjelokupne strategije razvoja. Hrvatska je tijekom proteklih desetak godina znatno zaostala u razvitku suvremene tehnologije i u primjeni informatike te u informatizaciji društva. Informatika je područje koje se izuzetno brzo razvija. Uz mnoge njene tehničke aspekte vrlo su važni i oni ekonomski i socijalni.
Moderan pristup razvoju gospodarstva temelji se na društvu znanja i visoko učinkovitom i svrhovitom poslovnom obrazovanju.
S obzirom na potrebe tržišta rada (u okviru gospodarstva, obrazovnih institucija, javnog sektora i sl.) studij informatike zadovoljio bi potrebu za kadrovima koji posjeduju znanja iz informacijske i komunikacijske tehnologije.
a2) Svrhovitost i cilj studija
Osnovna svrha studija jest izobrazba inženjera informatike za samostalno obavljanje poslova održavanja, posluživanja i oblikovanja osobnih računala i poslužitelja, manjih mreža, informacijskih sustava i aplikacija, kao i njihovog korištenja kao alata.
Znanja kojime će studenti ovladati obuhvaća:
znanja o elektronici i sklopovlju, održavanje sustava i mreža projektiranje manjih sustava.
znanja o programskoj opremi, programskim paketima te izradi vlastitih programa uključivo primjene u informatizaciji ureda, uprave i gospodarstva.
a3) Povezanost studija sa znanosti i praksom
Studij informatike je usmjeren na stjecanje praktičnih znanja koje završeni polaznici mogu odmah upotrijebiti u obavljanju tipičnih poslova u informatici.
Završeni student informatike može obavljati poslove:
vođenja, održavanja i organizacije rada u poduzećima te u samostalnoj djelatnosti u uvjetima promicanja primjene naprednih informatičkih tehnologija;
poslovnog komuniciranja i predstavljanja tvrtke od klasičnih načina do multimedijalnih prezentacija na Internetu;
konstrukcije, postavljanja i korištenja suvremenih informatičkih sustava: radnih stanica, računalnih sustava i mreža, baza podataka te elektroničkih medija za obradu, pohranu, pretragu, prijenos i priopćavanje informacija;
koji sadrže suvremene postupke programiranja u grafičkim programskim jezicima;
komuniciranja s informatičkim i računalnim specijalistima tijekom razvoja, implementacije i održavanja računalne i programske opreme.
a4) Usporedivost sa sličnim studijima
U donošenju programa studija korištene su upute za izradu nastave zajednički sastavljene od uglednih međunarodnih stručnih organizacija ACM (Association for Computing), AIS (Association for Information Systems) i IEEE-CS (Institute of Electronic and Electric Engineers – Computer Society).
Program je usklađen sa studijem informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, sa orijentacijom programa na praktično znanje i trajanjem od 3 godine, u skladu sa načelima Bolonjskog procesa.
U Europi sve više sveučilišta i veleučilišta nudi stručni studij informatike u trajanju od 3 godine i završetkom sa stupnjem B.Sc. (engl. Bachelor of science) pri čemu se kao prednost posebno ističe manja cijena i kraće trajanje tih studija od tipičnih sveučilišnih tehničkih studija trajanja 4-5 godina.
Kao primjer usporedivih studija u svijetu navodimo:
Studijske programima koji izvode sveučilišta u Ljubljani (http://www.fe.uni-lj.si/) i Mariboru (http://www.feri.uni-mb.si/).
Escuela Universitaria de Informática Universidad Politécnica de Madrid
Carretera de Valencia Km. 7, 28031 Madrid, Espana
http://www.eui.upm.es
a5) Dosadašnja iskustva predlagača
Program studija informatike izrađen je od stručnjaka sa Tehničkog veleučilišta u Zagrebu
Nastava iz studija informatike uspješno se izvodi na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu od 1998. godine. Stalno rastući broj studenata, pozitivne ocjene polaznika iz poduzeća gdje se zapošljavaju navodi na zaključak da je studij informatike uspio.
a6) Otvorenost studija
Nastavni program stručnog studija informatike strukturiran je u skladu s načelima Bolonjske deklaracije. Primijenjen je europski sustav prijenosa bodova (ECTS) koji omogućuje prijelazak na druge srodne studije. Veleučilište u Krapini otvoreno je za dolazak studenata sa sličnih studija u Hrvatskoj pri čemu će se za prijelaznike primjenjivati isti kriteriji polaganja godina kao i za vlastite studente.
a7) Trajanje studija
Nastava se izvodi kao redovni studij u trajanju od šest semestara ili tri godine pri čemu je šesti semestar posvećen užem stručnom usmjeravanju studenata i izradi završnog rada. Očekivano trajanje nastavnog semestra je 15 nastavnih tjedana.
a8) Kompetencije studenta – katalog znanja
Stručne kompetencije završenog polaznika studija Informatike (katalog znanja):
1. Korištenje uobičajenih programskih alata za izradu dokumenata, tablica, prezentacija i računanje.
2. Sastavljanje, instalacija, korištenje i održavanje osobnih računala: hardware i software.
3. Programiranje u modernom strukturiranom i proceduralnom programskom jeziku.
4. Razumijevanje principa, izrada i održavanje manjih baza podataka.
5. Dizajniranje i proračun osnovnih digitalnih sklopova koristeći se komponentama na tržištu.
6. Dizajn i održavanje Internet web prezentacija korištenjem modernih programskih alata.
7. Funkcioniranje, sastavni dijelovi i primjena modernih računalnih mreža.
8. Funkcioniranje, instalacija i rad sa modernim operacijskim sistemima.
9. Programiranje u objektno orijentiranom programskom jeziku.
10. Postavljanje i organizacija suvremenog informatiziranog ureda.
11. Oblici i primjene elektroničkog poslovanja.
12. Instaliranje i održavanje suvremenih operacijskih sistema na poslužiteljima.
13. Razumijevanje i primjena sigurnosnih mjera za zaštitu računalnih sistema.
14. Razumijevanje usluga, arhitekture i resursa telekomunikacijskog sustava.
15. Poznavanje temelja obrade signala i kodiranja informacija.
16. Izrada i primjena multimedijalnih sadržaja.
Kompetencije koje se mogu dobiti pohađanjem izbornih predmeta:
17. Programiranje u modernim jezicima temeljenim na oznakama (HTML, XML) i web programiranje (skripte, Java, Javascript).
18. Projektiranje računalnih mreža.
19. Instalacija, upotreba i održavanje mobilnih mreža i komunikacija.
20. Poznavanje prirode informacije, osnovnih pojavnih obrazaca i vještina izrade algoritama za njeno pridobivanje.
a9) Stručni naziv i stupanj koji se stječe
Stručni studij završava polaganjem svih ispita tj. skupljanjem minimalno 180 ECTS bodova, odrađivanjem stručne prakse i izradom završnog rada.
Završetkom studija stječe se zvanje inženjera informatike koje odgovara stupnju Baccalaureus
(B.inf. engl. Bachelor of Information Technology).
a10) Metode studija
a) Predavanja i auditorne vježbe predstavljaju dio nastave gdje studenti usvajaju znanja i vještine slušajući predavača, dakle uglavnom se primjenjuju direktne nastavne metode. Prema potrebi, auditorne vježbe i predavanja se mogu izvoditi zajedno ili naizmjenice, a moguće je i veće uključivanje studenata u nastavni proces (seminari, rješavanje primjera).
Satnica predavanja i auditornih vježbi vodi se kao jedna stavka u statistici studija i smjera pod predavanja
i. Na predavanjima se iznose teorijske osnove te temeljna znanja i vještine iz pojedinog predmeta.
ii. Na auditornim vježbama rade se tipični primjeri (numerički, logički, jezički i sl.) iz područja predmeta koristeći se znanjem predstavljenom na predavanjima.
b) Laboratorijske vježbe predstavljaju dio nastave u koju su studenti direktno uključeni. Na osnovi usvojenog znanja sa predavanja i auditornih vježbi studenti se na ovim vježbama trebaju upoznati sa osnovnim metodama rada, aparaturom ili programima u području predmeta. Predviđa se rješavanje jednostavnih zadataka iz područja predmeta te provjera znanja i primjera iznesenih na predavanjima i auditornim vježbama pod direktnim nadzorom i uz pomoć nastavnika.
c) Konstrukcijske vježbe podrazumijevaju samostalni rad studenata na rješavanju tipičnih problema iz područja predmeta. Pomoć nastavnika treba biti svedena na savjetodavnu. Studentu se zadaje zadatak i provjerava se njegovo rješavanje.
Satnica laboratorijskih i konstrukcijskih vježbi vodi se kao jedna stavka u statistici studija i smjera pod vježbe.
a11) Predmeti
Ima ukupno 41 predmet na studiju (obveznih i izbornih). Student mora položiti ukupno 30 ispita-predmeta do diplome, uključujući seminarski i završni ispit, a ima priliku odabrati 3 izborna predmeta u V i VI semestru.
Svaki predmet u studiju nosi odgovarajući broj ECTS bodova. Broj ECTS bodova određen je prema broju školskih sati koje student treba uložiti da bi savladao materiju toga predmeta što uključuje aktivnu nastavu kao i rad doma. Prema preporuci Ministarstva znanosti obrazovanja i športa jedan ECTS bod vrijedi 28 sati rada studenta.
Prosječno tjedno opterećenje studenta aktivnom nastavom je 22 do 23 školskih sati.
Broj ECTS bodova koje bi student trebao skupiti po semestru je 30.
Popis predmeta na studiju informatike
Br.Naziv predmeta
1 Tjelesna i zdravstvena kultura
2 Engleski jezik I
3 Matematika I
4 Fizika
5 Primjena računala
6 Ekonomika i organizacija poduzeća
7 Uvod u uredsko poslovanje
9 Engleski jezik II
10 Matematika II
11 Osnove elektronike
12 Osnove programiranja
13 Uvod u elektroničko poslovanje
14 Oblikovanje Web sadržaja
16 Engleski jezik III
17 Vjerojatnost i statistika
18 Digitalni elektronički sklopovi
19 Programiranje
20 Napredno elektroničko poslovanje
21 Multimedija
23 Engleski jezik IV
24 Komunikacijski sustavi i mreže
25 Objektno orijentirano programiranje I
26 Baze podataka I
27 Računalne mreže
28 Operacijski sustavi
29 Baze podataka II
30 Instalacija i administracija poslužitelja
31 Objektno orijentirano programiranje II
32 Sigurnost i zaštita informacijskih sustava
33 Menedžment
34 Informacijska tehnika
35 Mobilne komunikacije
36 Njemački jezik I
37 Vještine komuniciranja
38 XML programiranje
39 Njemački jezik II
40 Projektiranje računalnih mreža
41 Interaktivno programiranje na Web-u
b) PROMETNA LOGISTIKA
1. Razlozi za pokretanje studija:Razvoj gospodarstva Republike Hrvatske, a posebno razvoj njezina sjeverozapadnog dijela gdje spada Krapinsko-zagorska županija ovisi o razvoju poduzetništva, uspješnosti u prvom redu prometnih poduzeća kao sastavnog dijela kako gospodarstva tako i društvenih djelatnosti. Danas postoji jaz između potreba malih i srednjih poduzeća i ponuda koja daju sveučilišni studijski programi. Organizacija graničnog prijelaza u Krapinsko Zagorskoj županiji ima sve veće zahtjeve za stručnim osposobljenim kadrom.
Glavna svrha stručnog studija Prometna logistika je stvaranje kadra potrebnog za uspješno vođenje osnovne djelatnosti u poslovnim organizacijama koje čine jezgru privrednog u društvenog razvoja Krapinsko-zagorske županije.
Obrazovanje polaznika stručnog studija Prometna logistika utemeljeno je na izučavanju onih disciplina koje su nužne za uspješno vođenje poslovnih organizacija koje su vezane za logistiku prometa. Temeljne discipline daju polaznicima opća znanja potrebna u suvremenom poslovanju: matematika, statistika, strani jezik, informatika, ekonomija. Stručni predmeti pokrivaju potrebna stručna znanja potrebna za uspješno vođenje poslova struke.
Prometna logistika, stručni trogodišnji studij, obrazuje studente za obavljanje poslova u gradskom, međugradskom i međunarodnom cestovnom prometu, te na poslovima unutarnjeg transporta, skladištima i terminalima, u logističkim centrima, organizaciji logističkih lanaca, referent za unutarnju kontrolu ispravnosti voznog parka, referenta za vozni red, referenta za sigurnost prometa, referenta za kombinirani prijevoz, referenta za špediciju, šefa voznog parka, šefa unutarnjeg transporta, inspektora u cestovnom prometu, obavljanje carinskih službi, policijska kontrola prometa, vojnim logističkim centrima.
U Republici Hrvatskoj iz godine u godinu povećava se potražnja za kadrom iz područja logistike. Osnovni cilj otvaranja stručnog studija Prometna logistika na Veleučilištu u Krapini je obrazovanje na višoj razini logističara koji mogu naći svoje mjesto u svim strukama gospodarstva, posebno prometa, te državnoj upravi (vojska, policija, carina). Na temelju interdisciplinarnog poznavanja područja djelovanja završni studenti bili bi osposobljeni za vođenje, upravljanje i koordiniranje na taktičkoj i strateškoj razini organizacije u kojoj rade ili će raditi. Njihovo djelovanje bilo bi usmjereno prvenstveno na rješavanje logističkih problema, kako u logističkim poduzećima, tako i u drugim poduzećima gdje je potreba za aplikativnim logističarima (područje privredne logistika, energije, zdravstva, kadrova, informacija i sl.).
Logistika će se na Veleučilištu Krapina razvijati na principima sustavnog pristupa. Sustavni pristup bio bi temelj informatičkoj tehnologiji, matematičkom modeliranju i sofisticiranim računalnim programima.
Logistika izučava promet kao svoj podsustav, odnosno transport kao podsustav prometa.
2. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta:Nastavni plan i program Veleučilišta «Hrvatsko zagorje» usporediv je s nastavnim planom i programom :
1. Logistik und Transportmanagement
Fachhochschule des BFI Wien
Wohlmutstr. 22 , 1020 Wien
Austria
2. Transport Engineering / Logistics
Hochschule Bremerhaven
An der Karlstadt 8, 27568 Bremerhaven
Germany
3. Trajanje studija:Trogodišnji stručni studij
4. Izvođenje studija:Redoviti studij
Izvanredni studij
5. Znanja i vještine stečene završetkom studija : Steći potrebna znanja iz stranog jezika za poslovno komuniciranje u međunarodnim logističkim lancima. Savladati osnovna znanja iz matematike, fizike, statistike, ekonomije, informacijske tehnologije u poslovanju, tehnologije prometa pojedinih prometnih grana. Upoznati osnove: poduzetništva i menadžmenta, špedicije, rizika, osiguranja, poslovne matematike i statistike, investiranja i financiranja.
Ovladati vještinom organizacije, upravljanja i održavanja logističkim sustavima. Upravljanje skladišnim kapacitetima, suprastrukturom u distribucijskoj logistici.
Ovladati vještinom poslovnog komuniciranja.
6. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija:Baccalaureus prometne logistike
7. Poslovi za koje je student osposobljen:-Osposobiti polaznike za stručne poslove samostalnog osnivanja i vođenja malog i srednjeg prometnog poduzeća te za uspješno uključivanje u poslove vezane uz pojedine poslovne funkcije u velikim poduzećima.
-Osposobiti polaznike za raznovrsne poslove carina
-Osposobiti polaznike za organizaciju i vođenje velikih skladišta i robnih terminala
-Osposobiti polaznike za obavljanje poslova iz domena kontrole prometa terminalskim korištenjem prostornih baza podataka (Geografski informacijski sustav – GIS)
-Obavljanje poslova u špediciji i osiguranju
-Osposobljavanje za istraživačke projekte u interdisciplinarnim područjima logističkih procesa
-Osposobljavanje polaznike za organizaciju i vođenje poslove u auto servisima, tehničkim pregledima, auto kućama
-Razvoj sposobnosti za donošenje stručnih odluka uz uporabu kvantitativnih metoda i suvremenih tehnologija
-Osposobljavanje polaznika za raznovrsne logističke poslove u velikim i srednjim sustavima
-Organiziranje poslovnih logističkih sustava i najzahtjevnijih logističkih operacija
-Uporaba informacijsko upravljačkih sustava
-Suradnja s drugim sustavima
-Stjecanje potrebnih znanja iz poduzetništva
-Osposobljavanje za daljnji nastavak stručnog studija
8. Koje studijske programe završeni student može pratiti ako želi nastaviti studirati:Logistika, Ekonomika poduzetništva, Poslovna informatika, Promet. Organizacija i informatika.
9. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim vještinama:Organizacija kao znanost. Temeljni pojmovi teorije i prakse menedžmenta. Informacijsko komunikacijske podrške. Donošenje odluka. Trgovačko pravo. Baze podataka. Specifičnosti prometne politike Europske unije po granama prometa.
10. Otvorenost studija za pokretljivost studenata (horizontalno i vertikalno):Neki zajednički kolegiji prve godine smjerova: prometna logistika, informatika, ekonomika poduzetništva, mogućnosti prijelaza na srodne stručne studije u zemlji i inozemstvu. Mogućnost nastavka studija.
11. Način završetka studija:Stručna praksa sa završnim radom
12. Praćenje kvalitete uspješnosti izvedbe studijskih programa:Praćenje odvijanja nastave, vježbi i laboratorijski vježbi, praćenje podataka o obavezama studenata, praćenje rezultata kolokvija i ispita. Ankete i razgovori sa studentima. Povremeno organiziranje radionica.
Predmeti
Br.Predmet
1 Engleski jezik
2 Matematika
3 Fizika
4 Cestovni promet
5 Informacijske tehnologije u poslovanju
6 Ekonomika logističkih procesa
7 Vjerojatnost i statistika
8 Uvod u računovodstvo
9 Prometno pravo
10 Osnove poduzetništva i menadžmenta
11 Rukovođenje i organizacija prometnog poduzeća
12 Poslovni engleski jezik
13 Osnove elektrotehnike
14 Špedicija, rizik i osiguranje
15 Željeznički promet
16 Investiranje i financiranje
17 Materijali u transportu
18 Marketing u transportu
19 Logistika
20 Zračni promet
21 Prometna infrastruktura
22 Operacijska istraživanja
23 Logistika transporta tereta i skladištenje
24 Poslovna komunikologija
25 Logistika prijevoza putnika
26 Upravljanje logističkim sustavima
27 Informacijski sustavi u prometu
28 Menadžment u transportu
29 Njemački jezik
30 Infrastruktura vodenog prometa
31 Teorija automatskog upravljanja
32 Zaštita u prometu
33 Integralni transport
34 Ambalaža
35 Internet u prometu
36 Gradski promet
37 Informacijsko-komunikacijsko vođenje prometa
38 Trgovačko i radno pravo
39 Poslovna matematika i statistika
40 Projektiranje računalnih mreža
41 Baze podataka
42 Sigurnost i zaštita logističkog procesa
43 Tjelesna i zdravstvena kultura
8. Upisne kvote
|
|
